Od svih njih najinteresantnijom nam se čini ikrar dova u Kruševljanima, jer u sebi objedinjuje  nekoliko značajnih činjenica. Ova ikrar dova  je prva koja je proučena u Nevesinju od agresije na našu zemlju, prva ikrar dova nakon 35 godina u džematu Kruševljani. Ikrar dove u ovom džematu bile su prava rijetkost. Nadalje ova ikrar dova je i prvi skup Bošnjaka Nevesinja u radosti i sreći. Do sada su se Nevesinjci okupljali uglavnom na dženazama ili zbog mrtvih. „Mogao je Remzija Pitić svom babi Omeru organizirati ikrar dovu i u Begovoj i u Carevoj džamiji u Sarajevu, ali svjestan značaja prostora odlučio se da to učini u svom rodnom selu. Zemlja je majka. Mi smo od zemlje stvoreni i mi nemamo pravo kao ummet Muhameda a.s. okretati leđa svome zavičaju, jer kad bi smo se mi povlačili oni bi nas protjerali mimo harema Kabe“, metaforičnom ocjenom u svom govoru naglasio je značaj ove ikrar dove  prof. Mustafa Spahić. 

Pojašnjavajući svetost prostora Kabe i Mekke prof. Spahić je podsjetio da su hadžije Allahovi gosti, te pojasnio proces civilizacijskog napretka u refleksijama hadža.  „Kaba je kuća napretka. Mina je hram slobode i zaštite ljudskog života. Na njoj je Ibrahim, Božijom voljom i darom, zaklao kurbana.  Do tada su ljudi klali najstarijeg sina u ime božanstva hajvana“, podsjetio je prof.  Spahić. On je potom protumačio ljubav Muhameda a.s. prema rodnom zavičaju. „Svi mihrabi svijeta su okrenuti prema Kabi, prema Bejtulahu. Svi muslimani jednako tako imaju orijentaciju života. I ovaj harem i ova džamija su na određeni način sveto mjesto i sveti prostor i ono što se ne zaboravlja“, zaključio je Spahić, podsjetivši kako je ova ikrar dova u nevesinjskim Kruševljanima simbol, kako je džihad i idžtihad, svjedočanstvo i odziv na Božiji poziv.  Profesor Spahić je u svom govoru podsjetio prisutne kako je prema sudu Miroslava Krleže najveći um na Balkanu rođen u Nevesinju – Safvet beg Bašagić , te da je Nevesinje je u XVII i XVIII i XIX stoljeću 99 % bilo Bošnjačko, dakle, s najvećim procentom u BiH.   

Remzija Pitić je iskoristio priliku da pozove svoje prijatelje, rodbinu i komšije da se na predstojećem popisu stanovništva popišu kao stanovnici svog rodnog zavičaja. Ikrar dovu budućem hadžiji Omeru Pitiću proučio je muftija Hasan Atli, savjetnik za vjerska pitanja pri Ambasadi R Turske u Sarajevu.